“Sjećanje šume Damira Karakaša je jedno inteligentno, zanimljivo djelo, moderne kompozicije, dinamičnog ritma, čistog jezika i maksimalne ekonomizacije vremenom i prostorom, roman o odrastanju, seoskom djetinjstvu dječaka koji otvorenim očima gleda svijet oko sebe, željan da ga upozna, doživi nešto neobično, nesvakidašnje i uzbudljivo.“

– iz obrazloženja žirija Nagrade Fric

“S ovom nevelikom sveščicom, od jedva stotinu i tridesetak stranica, on je postao veliki pisac…“

1. Jergović, Jutarnji list

“To je ta tipična Karakaševa ubojita proza, jasna, kristalno čista i pomalo ledena…“

1. Derk, Večernji list

“Sjećanje šume je rijetko skladna, tečna i lijepa knjiga. Pripovjednim je glasom simpatičnog i osjetljivog djeteta koje odrasta u surovom okruženju, s ocem čiju ljubav treba, a nikad je ne može zaslužiti, Karakaš ispisao zanimljiv roman briljantnog tempa. O teškoj je temi pripovijedao nježno i lako, tako da ovaj roman svojom formom i stilom zaslužuje da ga se čita kao vrhunsku književnost, a ne ‘samo’ kao roman o odrastanju u Lici. Riječju: sjajna knjiga, sjajan tekst; pravi događaj u hrvatskoj književnosti…“

1. Tomašić, booksa.hr

Za roman Sjećanje šume (2016.) Damir Karakaš dobio je Nagradu Fric za najbolju proznu knjigu u Hrvatskoj za 2017. godinu, regionalnu Nagradu Petar Kočić za visoka postignuća u suvremenoj književnosti i prestižnu talijansku nagradu Premio ITAS za 2021. godinu. Po romanu je  2018. u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu izvedena istoimena predstava. Sjećanje šume objavljeno je u osam europskih zemalja i trenutačno čeka i svoje francusko izdanje.

Roman Sjećanje šume prvi put objavljen je 2016. u Nakladi Sandorf.

Damir Karakaš (Plašćica, 1967.) prvi rukopis – putopis Bosanci su dobri ljudi – objavljuje 1999. godine, a do danas je objavio tri zbirke priča (Kino Lika, Eskimi i Pukovnik Beethoven), sedam romana (Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon, Sjećanje šume, Proslava i Okretište), a uprizorene su mu i tri drame: Skoro nikad ne zaključavamo (2009.), Snajper (2013.) i Avijatičari (2021.). Prozna djela prevođena su mu na arapski, češki, francuski, makedonski, njemački, slovenski, rumunjski i talijanski jezik.