Od svog prvog izdanja, prije trideset godina, ova knjiga je proglasena autoritativnom na polju tematike politickih i pravnih promjena za vrijeme austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini (1878. – 1918.).
Mustafa Imamovic, strucnjak za bosanskohercegovacku pravnu historiju i profesor na pravnom fakultetu u Sarajevu, stvorio je lako citljivo djelo o politickom, stranackom organiziranju i pravnom razvitku, koje je na jedan takav autoritativan nacin bilo oslobodjeno svih ideoloskih pretpostavki. Njegova historija nije nista manje citljiva i aktuelna nego sto je bila i onda kada se prvi put pojavila.

Mustafa Imamovic je profesor drzave i prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Autor je monografija Pravni polozaj i unutrasnji politicki razvitak BiH 1878-1914, zatim Bosanski Ustav i Bosnjaci u emigraciji. Koautor je monografija Muslimani i bosnjastvo i Ekonomski genocid nad Muslimanima, kao i knjige Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata . Uz to je do sada objavio oko 350 studija, rasprava, clanaka, iz historije politickih i pravnih institucija BiH.

Formiranje i politika modernih građanskih političkihpokreta
Godina 1903. bila je prelomna u političkom životu i razvitku većine jugoslovenskihzemalja (nestanak dinastije Obrenovića u Srbiji, pad apsolutističkog režima KhuenaHerdervaja u Hrvatskoj, Ilindenski ustanak u Makedoniji, smrt Benjamina Kallaja u BiH,itd). Ta je godina, na neki način obnovila nacionalnu svijest u glavnim južnoslovenskimzemljama. Nakon Kallajeve smrti u BiH se otvara prostor za nove forme političkogživota. Domaće građanstvo je ekonomski dovoljno ojačalo da stekne svijest o svojojdruštvenoj i političkoj ulozi. Stvaranjem vlastitih preduzeća i banaka i organiziranimradom u oblasti kulture i prosvjete, svaka od tri nacionalne buržoazije nastoji da seodupre stranom kapitalu i doseljenicima. Pored toga i prva generacija moderne domaćeinteligencije koja se bori za demokratizaciju društvenog života, stavlja se u službu svojoj buržoaziji. Kako je Kallajeva uprava postigla određene rezultate na planu privrednograzvitka, opšte kulturno-političke i institucionalne postavke stranačkog stanovništvaostale su potpuno nerazvijene. Oko 90% stanovništva bilo je nepismeno, izdvajanja zazdravstvo su bila slaba itd. Najvećim Kallajevim neuspjehom smatra se njegov pokušaj da Bosnu i Hercegovinuodvoji od opštih tokova razvitka u Srbiji i Hrvatskoj. Uprkos njegovom angažmanu natom planu, Kallaj nije uspio ostvariti osnovni cilj svoje političke misije, a to jeobezbjeđenje stabilnosti i trajnosti Austrougarske uprave U BiH. Novi zajednički ministar finansija Istvan Burian najavljuje uprave (poreske, političke i dr.), te priznaje potrebuostvarenja vjerske prosvjetne autonomije…