O porijeklu kapetana John Dominisa, kao i porijeklu John Owena njegovog sina, supruga zadnje kraljice Havaja Liliuokalani, do danas nema mnogo zapisa. Oni zapisi do danas poznati, a koji govore o tome, razlikuju se u nekim aspektima prilaza osnovnome
pitanju ove knjige – porijeklu oca i sina Dominisa s Havaja.

Mada se i prema tim dosadašnjim različitim prilazima njihovom porijeklu može među njima naći i jedna zajednička nit, koja upućuje na to da su oni – kapetan John (Gerolamo) i njegov sin John Owen zaista porijeklom s otoka Raba, ostala su ipak neka otvorena pitanja o tome.

Različite prilaze tom pitanju, te neke dubioze o tome od strane autora koji su o tome pisali, moguće je tumačiti i objasniti slijedećim činjenicama:

1. da nisu imali sve iste izvore informacija za svoje tvrdnje ili pretpostavke
2. da nisu imali općenito dovoljno građe za to
3. da nisu uzeli u obzir neke relevantne povijesne činjenice, a koje su mogle biti važnije determinante u rješavanju tog pitanja, te
4. da nisu imali pravih – autentičnih informacija o tome od nekih živih potomaka obitelji Dominis s otoka Raba.

Autor ove knjige prihvatio se veoma odgovornog zadatka, da u kontekstu dosadašnjih objavljenih radova o porijeklu kapetana Johna i njegovog sina John Owena, pokuša dati što je moguće vjernije, pa možda čak i točan odgovor na ta pitanja. U tom pravcu autor ove knjige se rukovodio dosadašnjim objavljenim napisima o tome, i to prema njihovom kronološkom pojavljivanju, zato što kronologija događaja može imati važan značaj u rasvijetljavanju povijesnih događaja, kako zbog činjenice ili pretpostavke koje tretiraju zbivanja na razini dosadašnjih spoznaja i saznanja, tako i zbog toga što pruža mogući određeni interes i poticaj za daljnja moguća istraživanja o do tada poznatim zbivanjima.

Bez obzira na činjenicu da svako novo, daljnje istraživanje nekih povijesnih događaja nosi mogućnost ponavljanja nekih tvrdnji ili pretpostavki iz prethodno objavljenih napisa, novo daljnje istraživanje pruža mogućnost da se ranije objavljene tvrdnje potvrde ili odbace, a ranije pretpostake razjasne do razine gotovo apsolutnih tvrdnji i činjenica, da ih se ostavi na razini pretpostavki kao što su i bile, ili da ih se jednostavno odbaci.
Za takvo stajalište prema problemima koji govore o nedovoljno rasvijetljenim povijesnim događajima, nužno je učiniti slijedeće:

1. poznavati relevantnu literaturu i građu o tome
2. pročitati tu literaturu i građu te je objektivno i kritički ocijeniti
3. uzeti u obzir društveno – političku situaciju i okolnosti vremena u kojem su se odvijala ta zbivanja
4. imati, koliko je moguće više, izjave živih bližih ili daljih potomaka glavnih aktera povijesnih zbivanja, koja su predmetom istraživanja, a koja su vjerodostojna
5. pribaviti moguću novu pisanu građu o toj problematici i ostale informacije.

To je zadatak i obaveza ove knjige koja nije laka, ali koja nije nedostižna.