Protekom petnaestogodišnjeg razdoblja od prvog izdanja Priloga osjećala se potreba da se taj vrijedan praktični materijal učini dostupnim široj lovačkoj javnosti te da operativa dobije dopunu potrebnih znanja, slijedeći autorove misli i želje.

Prvo izdanje kopirano je u svega tridesetak primjeraka koji su podijeljeni zainteresiranima i pobudili zanimanje za ovakvu vrstu rada, ponajprije jer se radi o autorovu praktičnom višegodišnjem iskustvu. Svi koji su materijal pročitali željeli su ga u trajno vlasništvo, posebno stručno lovno osoblje, odnosno praktičari s terena. Stoga, a i zbog manjka slične literature, odlučeno je da se materijal izda u obliku praktičnog priručnika i u nakladi primjerenoj zanimanju.

Autorova praktična iskustva i zapažanja temeljena na njima te nova saznanja ugrađena u materijal čine ga vrijednim i u smislu objedinjavanja na jednome mjestu svega što je ponajprije praktičarima potrebno. U Prilogu su prikazani i opisani primjeri rogova od uzgojno nevrijednih do vrlo vrijednih, svih starosnih klasa s naglaskom na važnost potrebe odstrjela u svrhu poboljšanja cijele populacije. Prostor na kojem je autor cijeli radni vijek djelovao jedno je od najpoznatijih hrvatskih lovišta, Đurđenica, koje i u današnje vrijeme, iako njime u cjelini ne gospodari jedan lovoovlaštenik, bilježi vrlo vrijedne rezultate u provođenju uzgojnih mjera i unapređenju staništa za jelensku divljač. Takav pristup gospodarenju, dobrim dijelom temeljen i na spoznajama iz ovog materijala, jamstvo je uspjeha.

Vladimir Dimitrijević rođen je u Donjem Miholjcu 1930. godine. Pučku školu završio je u Donjem Miholjcu 1941. godine, a realnu gimnaziju u Osijeku 1949. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1955. Cijeli radni staž proveo je u Šumariji Donji Miholjac, kojoj je upravitelj bio 32 godine. U mirovinu je otišao 1994. godine. Umro je u Donjem Miholjcu 1996. godine. Posljednje godine života proveo je u intenzivnom radu na temama vezanim uz lovstvo rodnoga kraja.